Stajališta

Prema prijedlogu Državnog proračuna za 2024. godinu koji se temelji na Nacrtu proračunskog plana za 2024. godinu, očekivanja i prognoze za 2024. godinu ukazuju na slična makroekonomska kretanja kao i u 2023. godini, ali će nastavak snažnog rasta proračunskih rashoda utjecati na značajno povećanje proračunskog manjka u 2024. godini. Povjerenstvo ukazuje da u slučaju ostvarenja predviđenih povoljnih makroekonomskih kretanja neće doći do znatnijeg pogoršanja srednjoročne fiskalne održivosti, već je predviđeno daljnje smanjivanje relativnog udjela javnog duga. Iako u 2024. godini dolazi do pogoršanja fiskalnih pokazatelja (uz ekspanzivnu fiskalnu politiku u povoljnim uvjetima), naglašava se pozitivan trend planiranog nastavka smanjenja udjela javnog duga u BDP-u u idućem razdoblju. Povjerenstvo ističe realnu opasnost da se, ako hrvatsko gospodarstvo u srednjem roku značajnije ne poveća svoju produktivnost i konkurentnost privatnog i javnog sektora, smanjenjem priljeva europskih sredstava mogu pojaviti ozbiljne makroekonomske neravnoteže i stagnacija hrvatskog gospodarstva.Stoga, Povjerenstvo poziva Vladu RH da ograniči donošenje fiskalnih mjera s trajnim učinkom na rashode te ustraje na onim strukturnim reformama i ulaganjima potrebnim za povećanje stope potencijalnog rasta. S obzirom da se makroekonomska perspektiva vrlo brzo može promijeniti i dovesti do usporavanja gospodarske aktivnosti, Povjerenstvo ističe nužnost odgovornog upravljanja hrvatskim javnim financijama u nadolazećem srednjoročnom razdoblju. Glavni cilj ekonomske, a time i fiskalne politike, mora biti konstantna težnja za održivim gospodarskim rastom, jer jedino takav rast može podržati (viši) javni dug i dugoročnu održivost javnih financija.

Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna za 2023. godinu predviđa značajno povećanje prihoda, ali i rashoda državnog proračuna. U prvom redu to je posljedica nastavka ekonomskog rasta i visoke inflacije. Unatoč smanjenju udjela javnog duga u BDP-u, Vlada Republike Hrvatske je povoljna makroekonomska kretanja iskoristila za fiskalnu ekspanziju, te je snažno povećan udio državnih rashoda u BDP-u. Imajući sve to u vidu, kao i zbog niza negativnih rizika i potencijalno nepredviđenih okolnosti, Povjerenstvo upućuje na oprez u planiranju budućih rashoda i izdataka, sve u cilju omogućavanja što većeg prostora za fiskalnu prilagodbu u slučaju pogoršanja ekonomske situacije. 

Unatoč nepovoljnim globalnim trendovima gospodarska je aktivnost Republike Hrvatske u prvom polugodištu 2023. godine ostvarila snažan rast. Takav je rast, uslijed povoljnih kretanja na tržištu rada te značajnog rasta cijena, utjecao  i na  povećanje prikupljenih poreznih prihoda. Istodobno su fiskalni rashodi, unatoč njihovom  porastu, rasli sporije od prihoda te je to u konačnici rezultiralo viškom državnog proračuna, kao i proračuna opće države. Povjerenstvo ističe trenutni ekspanzivni prociklički stav fiskalne politike u 2023. godini, te poziva na oprez u budućem razdoblju zbog potencijalnog učinka prelijevanja negativnih kretanja iz ostatka Europske unije na domaće gospodarstvo. Stoga, Povjerenstvo drži kako je izuzetno važno oprezno planirati sadašnje i buduće fiskalne mjere. Također, Povjerenstvo smatra da je nužno kvalitetnije i proaktivnije procjenjivati učinke diskrecijskih mjera izvršne vlasti te ne podcjenjivati ili precjenjivati pojedine kategorije proračunskih prihoda i rashoda. Osim toga, uslijed brojnih neizvjesnosti, nužno je konstantno voditi računa o fiskalnoj disciplini te održivosti i strukturi javnih financija, koncentrirajući se na najučinkovitije mjere za očuvanje i povećanje gospodarskog potencijala nužnog za dugoročnu fiskalnu održivost.

Povjerenstvo smatra da je fiskalna politika u 2022. godini bila odgovorna i primjerena, jer je omogućila snažne fiskalne poticaje kao odgovor na energentsku krizu, bez da je ugrozila srednjoročnu fiskalnu održivost, dok je snažan gospodarski oporavak odgovorno iskorišten za snažnu fiskalnu konsolidaciju. Unatoč tome, Povjerenstvo naglašava da je i u budućem razdoblju nužno nastaviti voditi razboritu fiskalnu politiku i pridržavati se fiskalnih pravila kroz kontrolu rasta rashoda, uz istodobno poduzimanje ključnih reformi u javnom sektoru.

Povjerenstvo za fiskalnu politiku (dalje u tekstu: Povjerenstvo) na svojoj 18. sjednici održanoj 22. svibnja 2023. godine raspravilo je Prijedlog izmjena i dopuna Državnoga proračuna Republike Hrvatske i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2023. godinu i projekcija za 2024. godinu i 2025. godinu koji je Vlada Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Vlada RH) usvojila 19. svibnja 2023. godine na svojoj 218. sjednici.

Predložene Izmjene i dopune Državnog proračuna za 2023. Povjerenstvo smatra primjerenim stanju i okolnostima. Izmjene se temelje na novim makroekonomskim projekcijama koje je Povjerenstvo  potvrdilo 22. travnja 2023. godine. Povjerenstvo naglašava potrebu provođenja oprezne i konzervativne fiskalne politike, a posebnu je pažnju nužno usmjeriti na kontrolu kretanja (a posebice rasta) rashoda) te daljnje smanjenje javnog duga.