Stajališta

Prijedlog Državnog proračuna za 2023. godinu prvi je proračun izrađen sukladno obavezama članstva u europodručju te je prvi proračun iskazan u eurima. Ovom proračunu je prethodio Nacrt proračunskog plana za 2023. godinu koji služi za koordinaciju ekonomskih politika članica europodručja.

Povjerenstvo je u svom 20. stajalištu od 24. listopada 2022. potvrdilo makroekonomske projekcije za 2023. godinu te podržalo planirani smjer fiskalne politike u idućoj godini, a očekuje se i ocjena Europske komisije (dalje u tekstu: EK). Povjerenstvo ističe da je snažni rast hrvatskog gospodarstva u 2022. godini iskorišten za konsolidaciju javnih financija, te pozitivnim smatra planirani nastavak smanjenja visokog udjela državnog duga u BDP-u i u idućem razdoblju.

Povjerenstvo za fiskalnu politiku podržava Prijedlog Državnog proračuna za 2023. godinu te poziva Vladu da u što većoj mjeri ograniči donošenje fiskalnih mjera s trajnim učinkom na rashode, ustraje na strukturnim reformama potrebnim za povećanje stope potencijalnog rasta, i naglašava daljnju potrebu pažljive i kontinuirane analize održivosti javnih financija te vođenja računa o fiskalnim pravilima, bez obzira na njihovu trenutnu suspenziju i reviziju, na kojoj EK intenzivno radi, a koja bi trebala dovesti do primjene novih fiskalnih pravila od 2024. godine.

Povjerenstvo za fiskalnu politiku je ocijenilo prvi Nacrt proračunskog plana Republike Hrvatske za 2023. godinu. S obzirom na trenutne globalne okolnosti, 2023. godinu karakteriziraju izrazita ekonomska neizvjesnost i veliki geopolitički rizici te je nastavak dosadašnje prakse konzervativnog planiranja proračuna primjeren situaciji. Nakon snažnog oporavka i rasta u 2021. te prvoj polovini 2022. godine, izgledi za 2023. godini su pogoršani. To stvara nesiguran okvir za ekonomsku te fiskalnu politiku i može zahtijevati brzu prilagodljivost iste. U takvim okolnostima, osnovna će zadaća fiskalne politike biti u ublažavanju učinka vanjskih šokova na hrvatsko gospodarstvo, te pomoć najugroženijim skupinama na koje će ti šokovi najviše utjecati. Zbog usporavanja gospodarstva rast cikličkih prihoda općeg proračuna biti usporen, dok će rast rashoda općeg proračuna ovisiti o većoj investicijskoj potrošnji povezanoj uz EU fondove, koji predstavljaju glavnu polugu protucikličkog djelovanja. Povjerenstvo stoga ističe potrebu što realnije pripreme što većeg broja kvalitetnih i održivih investicijskih projekata. Povjerenstvo ponovno upozorava da su određeni izazovi u postojećim kapacitetima te spremnosti ključnih dionika za provođenjem potrebnih i nužnih strukturnih reformi u okviru cjelokupnog javnog sektora (posebice u zdravstvu, javnoj upravi, ali i u drugim sektorima).

Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna za 2022. godinu predviđa smanjenje manjka proračuna opće države i javnog duga mjereno udjelom u BDP-u u 2022. godini. Fiskalnu politiku je u 2022. godini u velikoj mjeri obilježio neočekivano velik porast poreznih prihoda uslijed snažnog realnog i nominalnog rasta BDP-a te djelovanja inflacije, ali i mjera usmjerenih na ublažavanje posljedica rastućih cijena energenata. Povjerenstvo je suglasno s ovim Prijedlogom izmjena, te ističe nužnost kontinuiranog praćenja fiskalne pozicije Republike Hrvatske (RH) kako bi se u neizvjesnim i promijenjivim okolnostima fiskalnoj politici omogućila prilagodba te osigurao kontinuitet i odgovornost u cilju dugoročne održivosti hrvatskih javnih financija. Povjerenstvo naglašava da je potrebno konstantno voditi računa o konsolidaciji javnih financija, pri čemu je većinu raspoloživih sredstava, posebice onih iz europskih izvora, nužno realnije te efikasnije koristiti i u što većoj mjeri usmjeravati u aktivnosti koje će očuvati i podržati gospodarski rast. Osim toga, kao i mnogo puta do sada ističe potrebu boljeg planiranja i kontrole rashoda te poziva na provođenje strukturnih reformi. Zbog mogućnosti ostvarenja niza (globalnih) negativnih rizika u nadolazećem razdoblju od iznimnog je značaja mudro upravljati hrvatskim javnim financijama.

Hrvatsko gospodarstvo je u 2021. godini ostvarilo rast veći od planiranog i taj se rast, unatoč velikim globalnim šokovima, nadasve rastućih cijena energenata te vrlo visoke i rastuće inflacije, nastavio i u prvom polugodištu 2022. godine. Snažni (realni i nominalni) gospodarski rast povoljno je utjecao na hrvatske javne financije kroz rast prihoda i smanjenje tereta javnog duga (omjera u BDP-u). Povjerenstvo upozorava da bi se u nadolazećem razdoblju u kojem naglo raste rizik od usporavanja ekonomske aktivnosti i recesije, hrvatsko gospodarstvo moglo suočiti s brojnim ograničenjima poput niske stope potencijalnog rasta, izraženih cjenovnih pritisaka na gospodarstvo i životni standard građana te zaoštravanja monetarne politike. Suočena s tim izazovima, fiskalna politika treba biti u što je moguće većoj mjeri pravovremena, ciljana i selektivna, kako ne bi dodatno povećala srednjoročne inflacijske pritiske, a istodobno treba voditi računa i o održivosti javnog duga. Povjerenstvo ističe nužnost kontinuiranog praćenja fiskalne pozicije RH kako bi se fiskalnoj politici omogućila prilagodba u neizvjesnim i promijenjenim okolnostima te osigurao kontinuitet odgovorne fiskalne politike u cilju dugoročne održivosti hrvatskih javnih financija.

Povjerenstvo predložene makroekonomske i proračunske planove smatra primjerenim sadašnjem stanju, pri čemu naglašava da je potrebno što više koristiti sredstva EU-a pri financiranju ulaganja i reformi za poticanje rasta produktivnosti te ponovo ističe potrebu poduzimanja nužnih reformi kojima bi se ograničio rast rashoda za zdravstvo, mirovine te naknade zaposlenima. Također, kao rastuće rizike Povjerenstvo ističe rastuću inflaciju te ekonomske posljedice rata u Ukrajini, koje zahtijevaju aktivan odgovor nositelja ekonomske i fiskalne politike.

Povjerenstvo drži kako je fiskalna politika u 2021. godini bila primjerena, jer je omogućila snažne fiskalne stimulanse kao odgovore na COVID-19 krizu te odgovorna, jer takvim postupanjem nije bila ugrožena srednjoročna fiskalna održivost. Unatoč tome, Povjerenstvo nanovo ističe potrebu poduzimanja odlučnih reformi u zdravstvenom i mirovinskom sektoru kao i na strani naknada za zaposlene, jer upravo ove stavke predstavljaju glavni teret za državni proračun.