Važnost makroekonomskih projekcija za vođenje ekonomske politike teško je precijeniti. Njihova izrada uključuje brojne dionike, okupljene unutar različitih institucija, pri čemu svaka od njih koristi vlastite metode i pretpostavke. Rezultat toga je širok spektar predviđanja budućih ekonomskih kretanja.

Makroekonomske projekcije ključne su za planiranje fiskalne politike i za smanjenje nesigurnosti u svezi s budućim gospodarskim kretanjima. Promjene u ekonomskim izgledima neposredno utječu na buduće prihode i rashode državnog proračuna, određujući tako prostor za fiskalne intervencije. Naglasak na dobrom makroekonomskom prognoziranju u RH povećavao se kroz vrijeme, a posebice od pristupanja EU 2013. godine, što je donijelo obvezu koordinacije ekonomske politike i pridržavanja fiskalnih pravila.

U tom kontekstu, Vlada Republike Hrvatske izrađuje Prijedlog državnog proračuna i Program konvergencije/stabilnosti – dokumente u kojima se predstavljaju makroekonomske projekcije kao temelj za oblikovanje fiskalne/proračunske politike. Obveza izrade ovih projekcija, integrirana u proces koordinacije ekonomskih politika unutar EU-a, sastavni je dio proračunskog ciklusa, čime se potvrđuje njihova ključna uloga u planiranju i upravljanju javnim financijama.

Ovaj dokument analizira točnost makroekonomskih projekcija Vlade Republike Hrvatske objavljenih u okviru Prijedloga državnog proračuna i Programa konvergencije/stabilnosti za razdoblje od 2011. do 2023. godine. Evaluacija se temelji na real-time pristupu, uključujući usporedbu službenih ex ante projekcija s prvom dostupnom objavom ostvarenih podataka. Analiza obuhvaća izračun uobičajenih pokazatelja pogrešaka te statističku analizu odstupanja/pogrešaka projekcija. Posebna pažnja usmjerena je na glavne makroekonomske pokazatelje - stopu rasta realnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) i njegove komponente (prema rashodovnoj metodi) te stopu inflacije mjerenu nacionalnim indeksom potrošačkih cijena.

 

Povjerenstvo za fiskalnu politiku je na 8. sjednici održanoj 27. lipnja 2025. godine razmotrilo Izvješće o napretku u provedbi Nacionalnog srednjoročnog fiskalno-strukturnog plana Republike Hrvatske za 2024. i 2025. godinu, prihvaćenog na 92. sjednici Vlade RH 22. svibnja 2025. godine. Više o ovoj temi pročitajte u objavljenom dokumentu.

Na razini EU krajem travnja 2024. godine na snagu su stupile nove odredbe reformiranog okvira gospodarskoga i fiskalnoga upravljanja Unijom, odnosno nova fiskalna pravila. Zbog tih promjena morat će se promijeniti Zakon o fiskalnoj odgovornosti kao i Zakon o proračunu. Glavni cilj reforme je osigurati održive javne financije (javni dug) uz promicanje održivoga i uključivoga rasta pomoću reformi i javnih ulaganja u svakoj zemlji članici.

U suglasju s novim pravilima, iznimno je važno uspostaviti okvir za donošenje proračuna na svim razinama vlasti u svim državama članicama, pa tako i u Republici Hrvatskoj. 

Ministarstvo financija dužno je objaviti informacije o planovima i novim rokovima vezanim uz novi proračunski okvir. To je važno kako za državni proračun, tako i za niže razine vlasti (županije, gradove i općine) koje su obvezne donijeti regionalne odnosno lokalne proračune. 

U tom kontekstu, važan je ozbiljan i pravovremeni pristup Vlade, da što prije javnosti objavi konkretan prijedlog vezan uz najavljeno uvođenje poreza na nekretnine, kako bi bilo poznato što se i kako mijenja, jer su niže razine vlasti u fazi izrade proračuna za sljedeću godnu, a bez službenih podataka i informacija o navedenom porezu, lokalne razine vlasti imaju nepoznanicu na prihodovnoj strani proračuna, jer nemaju konkretna saznanja hoće li ili neće porez na nekretnine biti potencijalni novi prihod njihovih proračuna, o čemu svakako ovisi konačni prijedlog proračuna, a time i struktura pružanja javnih usluga u sljedećoj proračunskoj godini.

Fiskalnu politiku nužno je voditi odgovorno i mudro, jer svaka najava promjene bilo na prihodovnoj, bilo na rashodovnoj strani proračuna, može za sobom povući ozbiljne posljedice za proračun, odnosno može dovesti do neučinkovitog pružanja javnih usluga, proračunskoga manjka te u konačnici porasta javnoga duga opće države.

Koordinacija ekonomskih politika država članica u Europskoj Uniji podrazumijeva poštovanje općih načela stabilnih cijena, zdravih javnih financija i monetarnih uvjeta te održive platne bilance. 

Novi okvir gospodarskog upravljanja EU-a (EGR) obuhvaća razrađeni sustav koordinacije i nadzora ekonomskih politika država članica. Okvir gospodarskog upravljanja treba doprinositi postizanju makroekonomske konvergencije, održivom i uključivom rastu, očuvanju održivih i zdravih javnih financija i uklanjanju makroekonomskih neravnoteža.