Geopolitičke okolnosti, posebno napad Rusije na Ukrajinu i nepredvidljiva politika SAD-a pod vodstvom predsjednika D. Trumpa, ponovno su potaknule raspravu o razini obrambenih rashoda i vojnih sposobnosti država Europske unije. Na razini NATO-a dogovoreno je da članice izdvajaju najmanje 2 % BDP-a za obranu, što mnoge države nisu postigle do 2025., dok novi cilj predviđa povećanje izdvajanja na najmanje 5 % BDP-a do 2035. godine.
Takvo povećanje obrambenih rashoda utječe na gospodarska i fiskalna kretanja, pa je EU donijela Plan europske obrambene spremnosti do 2030., koji uključuje nove izvore financiranja poput kreditnog programa SAFE i mogućnost odstupanja od fiskalnih pravila Pakta o stabilnosti i rastu.
is-only-node="" data-start="806" style="caret-color: rgb(0, 0, 0); color: rgb(0, 0, 0); text-align: justify;">Republika Hrvatska po razini obrambenih izdvajanja uglavnom prati trendove EU-a i NATO-a te je 2025. trebala dosegnuti izdvajanje od 2 % BDP-a. Rast rashoda vidljiv je od 2021., ponajviše zbog nabave borbenih zrakoplova i povećanja troškova za osoblje. U budućnosti se očekuje daljnje povećanje izdvajanja, uključujući oko dvije milijarde eura kroz program SAFE za modernizaciju vojske i korištenje EU fondova za projekte dvojne namjene. Aktiviranjem nacionalne klauzule o odstupanju od fiskalnih pravila Hrvatskoj je omogućeno dodatno povećanje obrambenih rashoda do 2028. godine i potencijalno dulje.