Geopolitičke okolnosti, osobito napad Rusije na Ukrajinu, kao i nepredvidljivost vanjskopolitičkog djelovanja SAD-a pod vodstvom predsjednika D. Trumpa, ponovno su intenzivirale rasprave o razini obrambenih rashoda i vojnih sposobnosti država članica Europske unije. Na razini NATO-a dogovoreno je da države članice za obranu izdvajaju najmanje 2 % BDP-a, no značajan broj država taj cilj nije dosegnuo do 2025. godine. U međuvremenu se raspravlja o novom, ambicioznijem cilju kojim bi se obrambena izdvajanja postupno povećala na najmanje 5 % BDP-a do 2035. godine. Povećanje obrambenih rashoda ima značajne implikacije na gospodarska i fiskalna kretanja država članica, pa je u tom kontekstu EU donijela Plan europske obrambene spremnosti do 2030., koji se predviđa uvođenje novih instrumenata financiranja, uključujući kreditni program SAFE, kao i mogućnost privremenog odstupanja od fiskalnih pravila Pakta o stabilnosti i rastu. Republika Hrvatska prema razini
obrambenih izdvajanja u pravilu prati opće trendove EU-a i NATO-a te je 2025. godine planirala dosegnuti razinu izdvajanja od 2 % BDP-a. Rast rashoda posebno je vidljiv od 2021., ponajprije kao posljedica nabave borbenih zrakoplova te povećanja troškova za osoblje. U narednom razdoblju se očekuje daljnje povećanje izdvajanja, uključujući oko dvije milijarde eura kroz program SAFE za modernizaciju oružanih snaga, kao i korištenje sredstava EU fondova za projekte dvojne namjene. Aktiviranjem nacionalne klauzule o odstupanju od fiskalnih pravila Republika Hrvatska je dobila dodatni fiskalni prostor za povećanje obrambenih rashoda do 2028. godine, uz mogućnost produljenja takvog aranžmana i u duljem razdoblju.
Pročitaj više