Na zajedničkoj radionici Europske središnje banke (ECB) i Europskog udruženja neovisnih fiskalnih institucija (EUIFI), održanoj 24. rujna 2025. u Frankfurtu, raspravljalo se o izazovima dugoročne fiskalne održivosti u uvjetima povećanih geopolitičkih napetosti i visoke razine neizvjesnosti.
U tom je kontekstu naglašena važnost postojanja jasnih fiskalnih pravila i učinkovitih korektivnih mehanizama u slučaju odstupanja od njih. Istodobno, istaknuta je i potreba za fleksibilnošću u osjetljivim područjima, poput javnih investicija i izdataka za obranu.
Tijekom panel-rasprava posebno su istaknuti aspekti novih fiskalnih pravila EU-a, usvojenih prošle godine. Ona omogućuju veći fiskalni prostor u odnosu na prethodni okvir, a u nekim državama i u odnosu na postojeća nacionalna pravila. Tako proširene mogućnosti, uključujući aktivaciju nacionalnih klauzula o odstupanju radi povećanih izdataka za obranu, dodatno povećavaju pritisak na dugoročnu održivost javnog duga.
p>
Naglašeno je kako će kretanje razine javnog duga u nadolazećem razdoblju biti snažno povezano s razvojem strukturnog primarnog salda. Stoga je postizanje ciljanih razina tog salda jedan od ključnih prioriteta fiskalne politike.
Raspravljalo se i o ostalim fiskalnim prioritetima na razini EU — o tome koji su to prioriteti, kako ih financirati i kako osigurati dugoročnu održivost javnih financija. Zaključeno je da unutar EU postoji znatan iznos privatnog kapitala koji se nedovoljno koristi. Zbog toga se ukazalo na potrebu mogućeg povećanja proračuna EU-a, kao i mogućnosti većeg zaduživanja na tržištu kapitala.
Kada je riječ o održivosti javnih financija, zaključeno je da glavni izazov ne leži toliko u samim pravilima, koliko u nedostatku učinkovitih korektivnih mehanizama za sankcioniranje njihova kršenja. Zbog toga se u pojedinim članicama EU javlja tzv. "memorija sustava" — odnosno ponavljajuća odstupanja od fiskalnih pravila uslijed izostanka većih posljedica u proteklim razdobljima.
Povjerenstvo za fiskalnu politiku aktivno je sudjelovalo u radionici predstavljanjem analize dugoročnih učinaka demografskih promjena u Hrvatskoj na rashode opće države. Također su iznesene i razlike u demografskim kretanjima između Hrvatske i ostalih članica Europske unije.