Važnost makroekonomskih projekcija za vođenje ekonomske politike teško je precijeniti. Njihova izrada uključuje brojne dionike, okupljene unutar različitih institucija, pri čemu svaka od njih koristi vlastite metode i pretpostavke. Rezultat toga je širok spektar predviđanja budućih ekonomskih kretanja.
Makroekonomske projekcije ključne su za planiranje fiskalne politike i za smanjenje nesigurnosti u svezi s budućim gospodarskim kretanjima. Promjene u ekonomskim izgledima neposredno utječu na buduće prihode i rashode državnog proračuna, određujući tako prostor za fiskalne intervencije. Naglasak na dobrom makroekonomskom prognoziranju u RH povećavao se kroz vrijeme, a posebice od pristupanja EU 2013. godine, što je donijelo obvezu koordinacije ekonomske politike i pridržavanja fiskalnih pravila.
U tom kontekstu, Vlada Republike Hrvatske izrađuje Prijedlog državnog proračuna i Program konvergencije/stabilnosti – dokumente u kojima se predstavljaju makroekonomske projekcije kao temelj za oblikovanje fiskalne/proračunske politike. Obveza izrade ovih projekcija, integrirana u proces koordinacije ekonomskih politika unutar EU-a, sastavni je dio proračunskog ciklusa, čime se potvrđuje njihova ključna uloga u planiranju i upravljanju javnim financijama.
Ovaj dokument analizira točnost makroekonomskih projekcija Vlade Republike Hrvatske objavljenih u okviru Prijedloga državnog proračuna i Programa konvergencije/stabilnosti za razdoblje od 2011. do 2023. godine. Evaluacija se temelji na real-time pristupu, uključujući usporedbu službenih ex ante projekcija s prvom dostupnom objavom ostvarenih podataka. Analiza obuhvaća izračun uobičajenih pokazatelja pogrešaka te statističku analizu odstupanja/pogrešaka projekcija. Posebna pažnja usmjerena je na glavne makroekonomske pokazatelje - stopu rasta realnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) i njegove komponente (prema rashodovnoj metodi) te stopu inflacije mjerenu nacionalnim indeksom potrošačkih cijena.