Povjerenstvo za fiskalnu politiku 7. paket mjera pomoći Vlade RH (koji je predstavila na svojoj 22. sjednici održanoj 6. rujna 2024.) ocjenjuje realnim paketom pomoći te bolje ciljanim paketom mjera kojim se nastoji djelovati u pravcu pružanja pomoći najugroženijim skupinama u društvu. Smanjenje cjenovne intervencije predstavlja pozitivan pomak (smanjenje rashoda proračuna i postupna prilagodba tržišnim uvjetima), pri čemu je vrijednost ovog paketa dva puta manja od prethodnog, a smanjen je i obuhvat svih mjera. Kod potpora za struju, plin i toplinsku energiju umanjeni su iznosi potpora, što podrazumijeva umjereni rast njihovih cijena koji je za struju i plin procijenjen na 10% u idućih šest mjeseci, a mjerama nisu više obuhvaćene ni vertikalne subvencije dijelu gospodarstva predstavljene u pojedinim prethodnim paketima.

Također, smanjenje razlike cijena energije u odnosu na tržišnu cijenu je dobar signal i poticaj

za ulaganje u energetsku učinkovitost, ali ostaje pitanje utjecaja mjera na poslovanje i razinu investicija HEP-a koje su nužne u smjeru energetske tranzicije prema održivim izvorima energije. S obzirom na normalizaciju tržišnih uvjeta te potrebu „smirivanja“ izraženijeg rasta rashoda u protekloj i ovoj godini, za očekivati je da će se navedene mjere u narednom razdoblju smanjivati. 

Ujedno, selektivnost u pružanju jednokratnih mjera predstavlja i određeni izazov u pogledu načela pravednosti. Naime, anticipiranje redovitih državnih intervencija može potaknuti kućanstva i poduzeća da manje vode računa o dugoročnom financijskom planiranju. RH se mora suočiti sa strukturnim problemima koje paketi jednokratnih i privremenih pomoći ne mogu riješiti. Umjesto toga, potrebno je usmjeriti se na one mjere koje će pridonijeti dugoročnim rješenjima i samoodrživosti, poput ulaganja u obnovljive izvore energije (energetska samodostatnost), stvaranje poticajnog okruženja za privlačenje investicija u industriju (diverzifikacija gospodarstva) te poticanje sektora istraživanja i razvoja novih tehnologija (kvalitetan i progresivan visokoobrazovni sustav) putem poreznih olakšica i drugih gospodarskih odnosno socio-demografskih mjera.

Pročitaj više