Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna za 2023. godinu predviđa značajno povećanje prihoda, ali i rashoda državnog proračuna. U prvom redu to je posljedica nastavka ekonomskog rasta i visoke inflacije. Unatoč smanjenju udjela javnog duga u BDP-u, Vlada Republike Hrvatske je povoljna makroekonomska kretanja iskoristila za fiskalnu ekspanziju, te je snažno povećan udio državnih rashoda u BDP-u. Imajući sve to u vidu, kao i zbog niza negativnih rizika i potencijalno nepredviđenih okolnosti, Povjerenstvo upućuje na oprez u planiranju budućih rashoda i izdataka, sve u cilju omogućavanja što većeg prostora za fiskalnu prilagodbu u slučaju pogoršanja ekonomske situacije. Hrvatske javne financije se nalaze u ekspanzivnoj fazi u kojoj se povećava strukturni (i nominalni) manjak. Istovremeno je zahvaljujući snažnom gospodarskom rastu te visokoj inflaciji ostvareno snažno smanjenje udjela javnog duga u BDP-u, čime se poboljšava stanje javnih financija. Međutim, unatoč znatnom smanjenju
udjela javnog duga u BDP-u, veličina opće države mjerena udjelom u BDP-u značajno raste, te Povjerenstvo upozorava da je nužno rast rashoda držati pod kontrolom. Nadalje, Povjerenstvo ponovo ukazuje na potrebu provođenja strukturnih reformi, s obzirom na realna ograničenja hrvatskog gospodarstva i njegove strukturne slabosti, kao i na što je moguće jače usmjeravanje pomoći EU u razvojne aktivnosti. Iako je Hrvatska trenutno još u povoljnoj fazi gospodarskog ciklusa, situacija se vrlo brzo može u potpunosti preokrenuti, što bi značilo da će u slučaju značajnijeg usporavanja gospodarske aktivnosti javne financije biti izložene i većim rizicima.
Pročitaj više