Izvješće o prekomjernom proračunskome manjku i razini duga opće države u Republici Hrvatskoj dio je redovnog fiskalnog nadzora Europske komisije nad zemljama članicama, a podnosi se/objavljuje se dvaput godišnje (u travnju i listopadu). Državni zavod za statistiku i Eurostat objavili su 23. listopada 2023. godine konačno Izvješće o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države (tzv. listopadska EDP notifikacija). U travnju su objavljeni preliminarni podaci za 2023., no listopadska notifikacija preciznija je zbog boljeg obuhvata podataka. Uz to su u listopadu revidirani i povećani podaci/izračun bruto domaćeg proizvoda (BDP) koja je dodatno utjecala na omjere deficita i duga.
Konačna vrijednost viška konsolidirane opće države Republike Hrvatske za 2022. godinu iznosi 0,1% BDP-a ili 5
71 milijun kuna (u travanjskoj privremenoj notifikaciji je iznosio 0,4% BDP-a ili 2 milijarde kuna). Konsolidirani dug je na kraju 2022. iznosio je 349,2 milijarde kuna ili 68,2% BDP-a (dok je u travanjskoj notifikaciji iznosio je 347,2 milijarde kuna ili 67,8% BDP-a). Relativna visina javnog duga u BDP-u značajno se smanjuje te se Hrvatska približava gornjoj granici javnog duga dopuštenoj fiskalnim pravilima od 60% BDP-a (u 2023. godini očekuje se daljnje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u za 7,5 postotnih bodova, s 68,2% BDP-a u 2022. na 60,7% BDP-a krajem 2023. godine).
Prema stanju i kretanjima u javnim financijama Hrvatska je prošle godine bila uspješna u europskim okvirima,pa se tako pozicionirala među pet zemalja članica EU koje su zabilježile proračunski višak u 2022. godini, a Republika Hrvatska (9,9 p.b.) je uz Grčku (22,4 p.b.), Cipar (13,7 p.b.), Portugal (12,1 p.b.) i Irsku (10 p.b.) među prvih pet zemalja prema visini te brzini smanjivanja udjela javnog duga u BDP-u u 2022. godinu u odnosu na 2021. godinu.
Hrvatsko gospodarstvo je unatoč negativnim rizicima i u 2022. godini snažno raslo (snažan poticaj rastu dolazi od turizma i sredstva iz fondova EU) te su takav snažni rast gospodarske aktivnosti uz visoku inflaciju povoljno utjecali na uspješna fiskalna kretanja u 2022. godini. Pozitivni trendovi u javnim financijama i snaga fiskalne prilagodbe utjecali su i na pomak u kreditnom rejtingu zemlje, te je gospodarski i fiskalni okvir Republike Hrvatske dodatno ojačan i ulaskom u europodručje te Schengen, što u konačnici smanjuje financijskunestabilnost i ranjivost hrvatskog gospodarstva, jačajući time i ukupnu održivost javnih financija.